×

Upozorenje

JFolder: :files: Putanja nije direktorij. Putanja: [ROOT]/images/stories/2014/10/28/04
×

Napomena

There was a problem rendering your image gallery. Please make sure that the folder you are using in the Simple Image Gallery Pro plugin tags exists and contains valid image files. The plugin could not locate the folder: images/stories/2014/10/28/04

{gallery}2014/10/28/04{/gallery}Veselo je bilo 24. listopada 2014. kada su učenici 4.a i 4.b razreda Osnovne škole Siniše Glavaševića zajedno sa svojim učiteljicama Ružicom Sabo i Gordanom Lavrnić posjetili Gradsku knjižnicu Vukovar. Cilj njihove posjete bio je istraživanje i upoznavanje običaja naših baka i djedova, u okviru školskog projekta: „Iz djetinjstva naših baka i djedova".
Došavši u Knjižnicu i ušavši s pjesmom, dočekala ih je i pozdravila ravnateljica Knjižnice, Vlatka Surma Szabo, a potom ih je snaša Vanja kroz prezentaciju provela starim narodnim običajima i zagonetkama. Svoje su znanje nakon toga provjeravali u pismenom kvizu znanja u kojem su, između ostalog, odgovarali na pitanja:
Kako su se zabavljali naši roditelji, bake i djedovi kada su bili djeca? Kakvi su običaji bili u njihovo vrijeme? Što je nematerijalna baština naših predaka, koji su kao djeca sudjelovali u izvedbi svjetovnih obreda u sklopu pojedinih blagdana? Naime, velik dio obreda, napušten od odraslih, nastavio je trajanje u dječjoj igri i dječjem životu. To nije slučajno, jer djeca su s posebnim ushićenjem i radošću doživljavala blagdane, poticali njihovu maštu i stvaralaštvo, te postali nedjeljiv dio sveukupne predajne kulture.
Najčešći oblik sudjelovanja djece u narodnim običajima očitovao se u obrednom ophodu selom, pri čemu su se djeca zaustavljala ispred pojedinih kuća i na ozbiljan i svečan način izvodila prigodne pokrete, govore i pjesme u skladu s lokalnom predajom.
Križevo (Spasovo), jedan od takvih tradicijskih običaja, odlučili su učenici u suradnji s djelatnicima Gradske knjižnice Vukovar obraditi kroz radionice i scenski prikaz na ovoj svojoj izvanučioničnoj nastavi. Izrađivale su se krune od cvijeća za kraljice i kraljeve, sablje, košara za prosjake u koju seljani stavljaju darove (kobasicu i pogaču su u slast pojeli, a jabuke i naranče ponijeli u školu), križ ukrašen cvijećem, ogledalcem i šlinganim šalom, uvježbavali su se pokreti i pripremala scenografija. Na Križevo (Spasovo) u Slavoniji je bio vrlo lijep i pobožan narodni običaj „križevanja" gdje su djevojke (kraljevi i kraljice) i momci (pastiri i prosjaci), za tu priliku okitili drveni križ cvijećem, ogledalcem i zelenilom i noseći ga prolazili selom, poljem, vinogradima, moleći blagoslov božji za ljude, stoku, usjeve i sl. Vremenom su taj običaj napustili odrasli, ali su ga srećom prihvatila djeca, koja su ga s neznatnim promjenama nastavila održavati.
Nakon uspjele radionice i scenskog prikaza naučenog tradicijskog običaja uz pjesmu i ples smo se rastali uz obećanje ponovnog dolaska i jednako zanimljive suradnje.